Svake godine u prvom tjednu kolovoza obilježava se Svjetski tjedan dojenja. Ovu inicijativu pokrenuo je Svjetski savez za aktivno promicanje dojenja, a za cilj ima podizanje svijesti i poticanje aktivnijeg promicanja dojenja.

Dojenje je jednostavno, besplatno i dostupno, a pri tom nosi brojne koristi za dijete, majku, ali i cijelo društvo, dok neostvarivanje dojenja nosi povećane rizike za zdravlje. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, dojenje bi trebalo započeti unutar prvog sata od djetetova rođenja i isključivo dojenje nastaviti do navršenog šestog mjeseca djetetova života, što znači da dijete ne konzumira drugu tekućinu ili krutu hranu, čak ni vodu, uz izuzetak oralne otopine za rehidraciju ili kapi/sirupa s vitaminima, mineralima ili lijekova. Majka bi trebala dojiti dijete na zahtjev, odnosno kad i koliko dijete traži, te se ne preporuča korištenje bočica niti dudica. Od navršenog šestog mjeseca djetetova života preporuča se postepeno uvođenje druge hrane, uz nastavak dojenje do druge godine djetetovog života ili dulje.

Dojenje je jedinstvena mjera očuvanja zdravlja djece od najranije dobi budući da potiče tjelesni, emocionalni, osjetilni i kognitivni razvoj djeteta te ima i obrambenu funkciju protiv zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti te doprinosi bržem oporavku dojenčeta nakon bolesti. Dojenje ima i pozitivan učinak na zdravlje majki umanjujući rizik razvoja rana jajnika i dojke, dodatno ne opterećuje obiteljske financije i sigurno je za okoliš. S tim na umu, ove godine je, pod kraticom #WBW2020, naglasak Svjetskog tjedna dojenja stavljen na značaj dojenačke prehrane na okoliš i klimatske promjene i važnosti zaštite, promicanja i pružanja podrške dojenju za zdravlje kako ljudi tako i planeta.

Ciljevi ovogodišnjeg Svjetskog tjedna dojenja su:

Dojenje, uz brojne prepoznate pozitivne učinke na zdravlje, prema članku nedavno objavljenom u časopisu The BMJ, djeluje pozitivno i na očuvanje okoliša. Za razliku od prehrane dojenačkom formulom, dojenjem se ne stvaranja otpad. Zatim, dojenje ne zahtijeva dodatne proizvodne lance i procese koji imaju negativan utjecaj na okoliš te doprinose klimatskim promjenama. Konačno, priprema dojenačke formule zahtijeva zagrijavanje vode za što je potrebna potrošnja dodatne energije, što također nepovoljno djeluje na okoliš.

Kako bismo sačuvali kako zdravlje tako i okoliš u kojem živimo, neophodno je od najranije dobi te, u zaštitu okoliša uključiti i dojenje. Pritom je neophodno koristiti pristup koji istovremeno ima za cilj pružiti stručnu podršku majkama u uspostavi i provedbi dojenja u skladu s preporukama, osigurati dostupnost mlijeka iz banke mlijeka majkama koje nisu u mogućnosti dojiti svoju djecu te zagovarati važnost očuvanja i odgovornog ponašanja prema okolišu. Pružimo podršku dojenju za zdraviji planet!

“Zajedno do fondova EU”