Na današnji Međunarodni dan mladih, želimo podsjetiti na važnost očuvanja mentalnoga zdravlja mladih.

U prioritetima Strategije za mlade Ujedinjenih naroda (UN Youth Strategy – Youth2030: Working with and for Young People) naglašena je važnost veće dostupnosti kvalitetnog obrazovanja i zdravstvenih usluga u području mentalnoga zdravlja koje su prilagođene mladima te osiguranje zdravog okruženja za rast i razvoj.

Pod mentalnim zdravljem podrazumijevamo skladno funkcioniranje u krugu obitelji, škole, vršnjaka, susjedstva, „kvarta“, zajednice te omogućavanje dostizanja punog potencijala i dobrobiti. Biti dobrog mentalnog zdravlja znači imati sposobnost uspješnog djelovanja, odnosno biti produktivan, imati ispunjavajuće odnose, uspješno se suočavati s problemima i promjenama u našim životima.

Mladi u svom odrastanju i sazrijevanju JOŠ UVIJEK UČE kako koristiti svoje sposobnosti da bi uspješno rješavali životne izazove. Smetnje i problemi mentalnoga zdravlja remete to učenje, te posljedično narušavaju odnose s vršnjacima, roditeljima i nastavnicima, i otežavaju uspješno obavljanje akademskih obveza.

 Iako su i djeca i mladi relativno zdrave podskupine populacije, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji procjenjuje se da će u svakoj godini oko 20 % adolescenata imati neki problem mentalnoga zdravlja, toliko intenzivan da im ometa svakodnevni život i obrazovanje. Najčešće su to problemi povezani s depresivnim ili anksioznim smetnjama. Njih 10 % imat će klinički izražene simptome!

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije naglašavaju da se polovica svih mentalnih poremećaja javlja do 14. godine života, a anksioznost već u razdoblju od 6. do 14. godine.

Prema podacima Hrvatskog zdravstvenog ljetopisa u Republici Hrvatskoj najčešći razlozi boravka u bolnici zbog mentalnih poremećaja u dobi 10-19 godina su mješoviti poremećaji ponašanja i osjećaja, poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom, emocionalni poremećaji, reakcije na teški stres te akutni i prolazni psihotični poremećaji.

U posljednjih nekoliko godina također je proveden veći broj istraživanja u različitim područjima i regijama Hrvatske koja su ispitivala odrednice mentalnog zdravlja djece i mladih. Rezultati istraživanja uglavnom pokazuju da zabrinjavajuće visoke simptome depresivnosti doživljava od 13 do 20% djece i mladih. Granične ili klinički značajne simptome ima od 3% do 6,5%  učenika, ovisno o dobi. U višim razredima osnovne škole, prema jednom istraživanju iz 2016. godine, povišene razine anksioznosti doživljava oko 17% učenika dok psihosomatske simptome navodi 13% učenika.

Kvaliteta mentalnog zdravlja svake osobe pa tako i mladih ovisi o jedinstvenoj i dinamičnoj kombinaciji osobnih rizičnih i zaštitnih čimbenika u raznim okolnostima. Zato je za mentalno zdravlje mladih iznimno važno umanjiti djelovanje postojećih rizičnih čimbenika i razvijati sigurno okruženje za rast i razvoj. Uloga je odraslih osoba u okruženju u kojem mladi odrastaju i uče njegovati zaštitne mehanizme i sigurna okruženja za razvoj važan za očuvanje njihovog mentalnoga zdravlja. Svaka mlada osoba iznimna je i neponovljiva!

Prisjetimo se, za Svjetski dan mentalnoga zdravlja 2018. godine Svjetska Federacija za  mentalno zdravlje pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije je naglasila da prevencija mentalnih teškoća i poremećaja u adolescenciji i mlađoj odrasloj dobi započinje s većom svijesti i razumijevanjem ranih znakova i simptoma koji se često pojavljuju i u ranijoj kronološkoj dobi. Pritom su odrasle osobe koje svakodnevno žive, rade, uče i igraju se s djecom i mladima iznimno važne. Posebno se naglašava važnost odraslih u obrazovnim ustanovama odnosno važnost pružanja znanja i vještina učiteljima i nastavnicima kako bi oni bili spremniji i znali pružiti podršku mladima u nošenju sa svakodnevnim izazovima te pravovremeno uočiti i razumjeti prve znakove eventualnih problema u području mentalnoga zdravlja.

Ne zaboravimo, mladi su svjesni porasta problema mentalnog zdravlja kod svojih vršnjaka te važnosti očuvanja mentalnog zdravlja i brige o njemu. Sve veći društveni pritisci i poteškoće s kojima se svakodnevno susreću na putu svojega odrastanja pridonose većoj potrebi mladih za boljom zdravstvenom skrbi u domeni mentalnoga zdravlja. Ujedno prepoznaju kako odrasli koji provode vrijeme s njima trebaju imati osnovna znanja i vještine u pružanju psihološke prve pomoći kako bi im mogli dati podršku u nošenju sa svakodnevnim izazovima te pravodobno uočiti i razumjeti prve znakove mogućih problema u području mentalnoga zdravlja. Navedeno je istaknuto u jednom od 11 ciljeva Strukturiranog dijaloga s mladima 2017. – 2018. na razini Europske unije, u kojem su sudjelovali i mladi iz Hrvatske.

Neprocjenjivu važnost znanja, vještina i ponašanja odraslih u očuvanju mentalnoga zdravlja mladih naglašavaju mladi i unutar Europske mreže mladih savjetnika pravobranitelja za djecu ENYA-i, koji savjetuju pravobranitelje i pomažu im u radu upozoravajući na probleme i potrebe svojih vršnjaka. Europska mreža pravobranitelja za djecu na 22. Općoj skupštini ENOC-a, 21. rujna 2018. u Parizu iznijela je stajalište i preporuke o unapređivanju mentalnog zdravlja djece u Europi. U stvaranju preporuka sudjelovala je i pravobraniteljica za djecu iz Hrvatske i njezina Mreža mladih savjetnika (MMS). Posebno ističu važnost da odgojno-obrazovni djelatnici imaju osnovna znanja i vještine kako bi se poboljšala pravovremena prevencija i prepoznavanje smetnji i problema mentalnoga zdravlja kod djece i mladih, osobito kod onih kojima je potrebno odmah pružiti pomoć. Istaknuli su kako im je važno da unutar škole postoje mjesta gdje se mogu osjećati dovoljno ugodno da mogu otvoreno razgovarati i zatražiti pomoć bez straha od osuđivanja. Osjećaju potrebu da ih odrasli čuju i puže im podršku.

U projektu Živjeti zdravo Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, elementu Zdravstveno obrazovanje, podelementu Mentalno zdravlje ugrađene su navedene potrebe mladih kroz promicanje zdravstvene pismenosti odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnoga zdravlja djece i mladih  i edukativni program PoMoZi Da. Opći je cilj ovog programa pružiti odgojno-obrazovnim djelatnicima:

• osnovna znanja o mentalnom zdravlju djece i mladih
• znanja i vještine prepoznavanja problema mentalnoga zdravlja
• znanja i vještine pružanja psihološke prve pomoći odnosno pravovremene emocionalne podrške
• znanja i informacije koje potiču na traženje pomoći.

Istraživanja pokazuju da zdravstvena pismenost u području mentalnoga zdravlja predstavlja zaštitni čimbenik u očuvanju mentalnoga zdravlja i prevenciji mentalnih poremećaja djece i mladih, ali i odraslih u njihovu okruženju.

Učitelji i nastavnici,  kako bi unaprijedili svoje kompetencije pružanja psihološke prve pomoći prijavite se na edukativni program PoMoZi Da i učinite školu mjestom gdje mladi mogu razgovarati o problemima mentalnoga zdravlja te dobiti potrebnu pomoć i podršku.

Više o programu PoMoZi Da pronađite na poveznici.

“Zajedno do fondova EU”