Tjelesna aktivnost dokazano donosi brojne dobrobiti za tjelesno i mentalno zdravlje.

Na pitanje zašto vježbaš često se može čuti odgovor: „Zato jer se nakon toga osjećam dobro!“ Brojni znanstveni dokazi potvrđuju pozitivne utjecaje tjelesne aktivnosti i kretanja ne samo na tjelesno već i na mentalno zdravlje. Učinak tjelesne aktivnosti i kako se tjelesno i mentalno zdravlje nadopunjuju dobro opisuje poznata latinska poslovica „Mens sana in corpore sano – U zdravom tijelu zdrav duh“

Mentalno zdravlje definira se kao stanje uspješnog funkcioniranja i optimalnog korištenja svojim potencijalima. Dobro mentalno zdravlje obuhvaća nekoliko različitih aspekata osobne (subjektivne) dobrobiti kroz koje možemo sagledati i pozitivne učinke tjelesne aktivnosti

• tjelesna dobrobit (tjelesno zdravlje, kognitivna dobrobit, fiziološka otpornost na stres)
• emocionalna dobrobit (osjećaji)
• psihička dobrobit (pozitivno funkcioniranje – opće funkcioniranje, opća pozitivna slika o sebi i zadovoljstvo životom i sobom kakvim jesam)
• socijalna dobrobit (odnosi s drugima i prema društvu)
• duhovna dobrobit (smisao života).

Prepoznato je više fizioloških i psiholoških mehanizama kojima se opisuju učinci tjelesne aktivnosti na različite aspekte mentalnog zdravlja. Fiziološki mehanizmi uključuju djelovanje na hormonski sustav, lučenje neurotransmitera u mozgu, poboljšanja cirkulacije, zagrijavanja tijela i opuštanja mišića. Svi ti mehanizmi međusobno se nadopunjuju i djeluju simultano, odnosno sinergički.

Psihološki mehanizmi djelovanja tjelesne aktivnosti na mentalno zdravlje uključuju odvraćanje pozornosti i odmak, samoučinkovitost, osjećaj neovisnosti i uspjeha te socijalni odnosi i uzajamna podrška.

Pozitivni učinci tjelesne aktivnosti ogledaju se na svim razinama zaštite mentalnog zdravlja (očuvanje, unapređenje, liječenje i oporavak), a dokazani su u muškaraca i žena svih dobi.

Tjelesna aktivnost nije samo vježbanje ili bavljenje sportom, već ona uključuje sve aktivnosti kretanja koje dovode organizam u stanje potrošnje energije.

Biti tjelesno aktivan može se biti na različite načine: hodanje, trčanje, ples, planinarenje, aerobik, pilates, plivanje, vožnja bicikla, grupni sportovi…

Pronađite aktivnost koja vama najbolje odgovara i pokrenimo se zajedno za mentalno zdravlje!

Literatura:

Bandura A. Toward a unifying theory of behavioral change. Psychol Rev. 1977;84: 191-215.

Biddle SJ, Fox KR, Boutcher SH, Faulkner GE. The way forward for physical activity and the promotion of psychological well-being. Physical activity and psychological well-being. 2000:154-68.

Caspersen CJ, Powell KE, & Christenson, GM. Physical activity, exercise and physical fitness: Definitions and distinctions for health-related research. Public Health Reports. 1985; 100: 126–131.

Hill JW. Exercise prescription. Prim Care. 1987;14 (4):817-25.

Mellion MB. Exercise therapy for anxiety and depression. Postgrad Med. 1985;77(3):59-66.

Morgan WP. Affective beneficence of vigorous physical activity. Med Sci Sports Exerc. 1985; 17(1):94-100.

Paluska SA, Schwenk TL. Physical activity and mental health. Sports medicine. 2000;29(3):167-80.

Penedo FJ, Dahn JR. Exercise and well-being: a review of mental and physical health benefits associated with physical activity. Current opinion in psychiatry. 2005;18(2):189-93.

“Zajedno do fondova EU”