Na današnji Međunarodni dan mladih voljeli bismo skrenuti pažnju na važnost očuvanja mentalnog zdravlja mladih, s obzirom na podatke i iskustva koja ukazuju na povećanje učestalosti mentalnih teškoća među mladima uslijed pandemije i potresa.

Pod mentalnim zdravljem podrazumijeva se skladno funkcioniranje u krugu obitelji, škole, vršnjaka i zajednice te mogućnost dostizanja svog punog potencijala i dobrobiti. Biti dobrog mentalnog zdravlja znači imati sposobnost uspješnog djelovanja, odnosno biti produktivan, imati ispunjavajuće odnose, uspješno se suočavati s problemima i promjenama u našim životima. Mladi u svom odrastanju i sazrijevanju još uvijek uče kako koristiti svoje sposobnosti da bi uspješno rješavali životne izazove. Smetnje i problemi mentalnoga zdravlja remete to učenje, posljedično narušavajući odnose s vršnjacima, roditeljima i nastavnicima, te otežavajući uspješno obavljanje akademskih obveza.

Predpandemijske globalne procjene upozoravale su da u prosjeku gotovo svako peto dijete u Republici Hrvatskoj doživljava depresivne ili anksiozne teškoće, da svaki peti adolescent ima ozbiljne depresivne simptome i da svaki treći adolescent ima ozbiljne simptome anksioznosti i stresa. Pandemija i potresi nepovoljno su utjecali na već ugroženo mentalno zdravlje mladih u Hrvatskoj, o čemu svjedoči određeni porast broja hospitalizacija zbog mentalnih bolesti i poremećaja 2021. u odnosu na 2019. u dobi do 18 godina te općenito traženja zdravstvene skrbi uslijed problema mentalnog zdravlja, kao i porast broja izvršenih i pokušanih samoubojstava u dobnoj skupini ispod 18 godina prema izvješću MUP-a u prvoj polovici 2022. godine. Rezultati brojnih istraživanja diljem svijeta ukazuju na to da je pandemija COVID-19 u prosjeku uzrokovala 25-postotni porast prevalencije teškoća mentalnog zdravlja, kako bilježi Svjetska zdravstvena organizacija. Prema najnovijem UNICEF-ovom istraživanju procjenjuje se da u Hrvatskoj više od 44.000 adolescenata (11,5%) u dobi 10 do 19 godina ima probleme s mentalnim zdravljem.   Adolescenti su se pokazali posebno rizičnima za narušeno mentalno zdravlje uslijed okolnosti uzrokovanih pandemijom i potresom. Mladi su svjesni ovog porasta problema mentalnog zdravlja kod svojih vršnjaka i imaju potrebu za boljom zdravstvenom skrbi u domeni mentalnog zdravlja.

Mentalno zdravlje svake osobe ovisi o jedinstvenoj kombinaciji osobnih rizičnih i zaštitnih čimbenika u raznim okolnostima. Zato je za očuvanje mentalnog zdravlja mladih važno umanjiti djelovanje postojećih rizičnih čimbenika te razvijati sigurno okruženje za rast i razvoj. Uloga odraslih osoba u tome je nezamjenjiva, što prepoznaju i sami mladi – u dokumentu Europske unije Strukturirani dijalog s mladima 2017. – 2018. , u kojem je sudjelovala i hrvatska mladež, mladi su istaknuli kako odrasli koji provode vrijeme s njima trebaju imati osnovna znanja i vještine u pružanju psihološke prve pomoći kako bi mogli pravodobno uočiti i razumjeti prve znakove mogućih problema u području mentalnoga zdravlja.

Budući da se polovica svih mentalnih poremećaja javlja prije 14. godine života, a tri četvrtine prije 25. godine, iznimno je važno osnažiti osobe koje su često u kontaktu s mladima da uspješno prepoznaju simptome narušenog mentalnog zdravlja kako bi se na njih moglo pravovremeno reagirati. Zato odrasle osobe koje svakodnevno žive, rade, uče i igraju se s djecom i mladima treba obrazovati o ranim znakovima i simptomima narušenog mentalnog zdravlja, kao i pripremiti ih za pružanje kvalitetne podrške mladima u suočavanju sa svakodnevnim izazovima. Među njima je neprocjenjiva važnost odgojno-obrazovnih djelatnika, kao odraslih osoba koje s mladima možda provode i najviše vremena te zato imaju najviše prilika primijetiti promjene u njihovom ponašanju. Istraživanja pokazuju da zdravstvena pismenost u području mentalnoga zdravlja predstavlja zaštitni čimbenik u očuvanju mentalnoga zdravlja i prevenciji mentalnih poremećaja djece i mladih, ali i odraslih u njihovu okruženju.

Zato je u sklopu projekta Živjeti zdravo Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, u elementu Zdravstveno obrazovanje, podelementu Mentalno zdravlje  još 2019. godine razvijen edukativni program PoMoZi Da čiji je cilj pružiti odgojno-obrazovnim djelatnicima osnovna znanja o mentalnom zdravlju djece i mladih, znanja i vještine prepoznavanja problema mentalnoga zdravlja te pružanja psihološke prve pomoći odnosno pravovremene emocionalne podrške, kao i znanja i informacije koje potiču na traženje pomoći. Program tako pruža skup osnovnih znanja i vještina koji odgojno-obrazovnim djelatnicima u njihovom svakodnevnom radu mogu olakšati prepoznavanje problema mentalnoga zdravlja učenika, olakšati pristupanje i pružanje potrebne podrške učeniku s problemom te informiranje ili poticanje na traženje i prihvaćanje stručne pomoći. Više o programu PoMoZi Da možete pronaći ovdje.

Sretni smo što je ovaj program prepoznat kao primjer dobre prakse od strane  UNICEF-a u Hrvatskoj, koji ove godine svoju humanitarnu utrku Mliječna staza posvećuje mentalnom zdravlju mladih i prikupljene će donacije uložiti u provođenje novog vala programa PoMoZi Da. UNICEF je prepoznao važnost stvaranja sigurne i podržavajuće okoline u kojoj odrasli znaju prepoznati i razumjeti teškoće mentalnog zdravlja te pristupiti učeniku koji ih doživljava, kao i uputiti ga odgovarajućim izvorima pomoći, za očuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja mladih. Više o tome kako UNICEF podržava provođenje programa PoMoZi Da možete pronaći ovdje.

Prijavite se na Mliječnu stazu i svojim sudjelovanjem pomognite da stvorimo podržavajuće okruženje za rast i razvoj mladih!

Iznimno je važno posvetiti pažnju očuvanju i unaprjeđivanju mentalnog zdravlja mladih i istovremeno ranom prepoznavanju znakova problema i razvoja poremećaja jer istraživanja sustavno pokazuju da su intervencije to uspješnije što se prije prepozna rizik od razvoja poremećaja, ili nastanak poremećaja.

Ukratko o tome kako osobno možete pomoći mladima u očuvanju i zaštiti mentalnog zdravlja možete pronaći i na https://zivjetizdravo.eu/2020/10/09/brinimo-o-mentalnom-zdravlju-mladih/ .