Nacionalni tjedan dojenja, 1. – 7. listopada 2023.

Za dojenje zajedno: Međunarodni pravilnik o marketingu i prodaji nadomjestaka za majčino mlijeko (Kod) u zaštiti dojenja

Četvrti je dan Nacionalnog tjedna dojenja u Republici Hrvatskoj. U ovom tjednu, od 1. do 7. listopada želja nam je poslati poruku o važnosti suradnje u pružanju podrške dojenju i promicanju dojenja, sve pod geslom „Za dojenje zajedno“. U tu svrhu Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Koordinacijski odbor Grada Zagreba za “Grad Zagreb, prijatelj dojenja”, udruga Roditelji u akciji – Roda, Hrvatska udruga grupa za potporu dojenja, Udruga za zdravo i sretno djetinjstvo i mnogi drugi udružili su snage i zajednički rade na organizaciji brojnih događanja.

Jedna od zajedničkih aktivnosti ovog tjedna je svakodnevno objavljivanje po jednog edukativnog teksta koji za cilj ima potaknuti promišljanje o važnosti i kompleksnosti pružanja podrške dojenju. Danas je važno promisliti o tome koliko su značajni vanjski utjecaji u promicanju dojenja i kako ta, naoko individualna odluka može biti poljuljana vanjskim utjecajima kao što su manjak podrške, ali i okruženje u kojem živimo. Okruženje u kojem se oglašavaju nadomjesni proizvodi za majčino mlijeko mogu otežati izbor dojenja z amajke. Tekst o ovoj važnoj temi i mogućnosti zaštite od neprimjerenog oglašavanja nadomjesnih proizvoda za majčino mlijeko pripremio je prof. dr. sc. Milan Stanojević.

Međunarodni pravilnik o marketingu i prodaji nadomjestaka za majčino mlijeko (Kod) u zaštiti dojenja

Međunarodni pravilnik o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko (Kod) usvojila je Svjetska zdravstvena skupština (SZS) 1981. godine kako bi se utvrdili minimalni zahtjevi za propisivanje marketinga nadomjestaka za majčino mlijeko, bočica za hranjenje i duda. Cilj Koda je zaustaviti agresivno i neprikladno oglašavanje ovih proizvoda. Neke su vlade postigle znakovit napredak i u velikoj mjeri implementirale Kod u nacionalno zakonodavstvo. Ipak, mnogo više zemalja nije uvelo Kod u nacionalno zakonodavstvo ili su u njima usvojene samo blage mjere zaštite i promicanja dojenja koje se uglavnom ne provode. Implementacija propisa nije dobra čak niti u zemljama u kojima postoji odgovarajuće zakonodavstvo.

Industrija dječje hrane odgovorna je za dva ključna čimbenika koji utječu na ograničenje provedbe Koda:

• uplitanje industrije u procese donošenja političkih odluka i zakonodavstva u obliku prikrivenog ili otvorenog lobiranja
• sukobe interesa koje industrija dječje hrane stvara kroz te procese u sustavima zdravstvene zaštite.

Globalno je malo poduzeto da se spriječi uplitanje industrije u područje prehrane dojenčadi i male djece, kako bi se spriječio sukob interesa koje proizvodi industrija dječje hrane. Uplitanje industrije i stvaranje sukoba interesa događali su se unatoč rezolucijama Svjetske zdravstvene skupštine koje su nastojale zaštiti prehranu dojenčadi i male djece u onim područjima i pitanjima koja nisu bila obuhvaćene izvornom Kodu donesenim 1981. godine. (Sastavljeno prema: United Nations Children’s Fund (UNICEF), Protecting Infant and Young Child Nutrition from Industry Interference and Conflicts of Interest, 2023.)

U Republici Hrvatskoj postoji Zakona za provedbu Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti (NN 69/2017 i 114/2018) kojim se pokrivaju neke odredbe Koda-a, međutim do danas nisu doneseni podzakonski akti za provedbu navedenog zakona (pravilnici) koji su trebali biti prihvaćeni još prije dvije godine. O kršenju Koda svjedoči i Izvješće za Hrvatsku Odbora Ujedinjenih naroda za prva djeteta od 9.6.2022. godine u kojem se naglašava da je potrebno ojačati potporu, uključujući i financijsku potporu, za promicanje najboljih praksi dojenja, te pratiti provedbu Međunarodnog kodeksa marketinga nadomjestaka za majčino mlijeko.

Postoje rijetki primjeri u kojima su državna tijela reagirala na nepridržavanje Koda poput pisma koje je Ministar zdravstva Republike Hrvatske 2019. godine uputio stručnim društvima hrvatskih zdravstvenih djelatnika, domovima zdravlja i bolnicama o potrebi pridržavanja Koda i nije prihvatio pokroviteljstvo na skupovima zdravstvenih djelatnika na kojima se ne poštuje Kod. Međutim to ipak nije bilo dostatno za promjenu dotadašnje prakse nepoštivanja Koda u zdravstvenome sustavu i izvan njega. Tako se je nastavilo s reklamiranjem mliječnih pripravaka namijenjenih prehrani dojenčadi i male djece na javnoj i na privatnim televizijama, nije se započelo s praćenjem djelovanja proizvođača i distributera dojenačke hrane na društvenim mrežama, kao ni sa sustavnim praćenjem kršenje Koda i postojećeg zakonodavstva RH o zabrani marketinškog djelovanja proizvođača i distributera tvorničkih mliječnih pripravaka i drugih proizvoda obuhvaćenih Kodom.

O nepovoljnom utjecaju neprikladnog marketinga proizvoda koji su u dosegu Koda na trajanje dojenja, isključivo dojenje, što posredno ili neposredno utječe na zdravlje postoje brojna istraživanja. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) smatra da na svijetu zbog neprikladnog marketinga zamjena za majčino mlijeko na svijetu godišnje umire oko 800.000 djece.  Stoga prema mišljenju SZO-a zaštita zdravlja djece i njihovih majki od kontinuiranog pogrešnog marketinga dojenačkih formula i drugih proizvoda u dosegu Koda treba promatrati kao javno zdravstveni prioritet i obvezu u smislu zaštite ljudskih prava majki i djece.