Rezultati novog istraživanja o razini tjelesne aktivnosti u zemljama članicama Europske unije
Rezultati novog istraživanja o razini tjelesne aktivnosti u zemljama članicama Europske unije
Svake tri godine Europski ured Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) objavljuje rezultate istraživanja o razini tjelesne aktivnosti stanovništva u zemljama članicama Europske unije. Republika Hrvatska je i ove godine uključena u ovo istraživanje. Rezultati su prikazani u obliku informativnih letaka (European Union Physical activity country factsheet) u kojima su recentni epidemiološki podaci o tjelesnoj aktivnosti djece, adolescenata i odraslih te podaci o politikama i aktivnostima u području zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti u pojedinim zemljama.
Najnoviji izvještaj pod nazivom „Zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost u Europskoj uniji, 2024.“ (Health-enhancing Physical Activity in the European Union, 2024) i informacije o razinama tjelesne aktivnosti u zemljama Europske unije (European Union Physical Activity country factsheets) sada su dostupni na mrežnim stranicama.
Informativni letak o Hrvatskoj moguće je preuzeti na stranicama Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije. U letku su prikazani podaci o prevalenciji zadovoljavajuće razine tjelesne aktivnosti kod djece, adolescenata, odraslih i starijih. Razina tjelesne aktivnosti je procijenjena je u skladu s preporukama SZO-e o preporučenoj razini tjelesne aktivnosti prema kojoj bi djeca mlađa od 5 godina trebala svakodnevno biti uključena najmanje 180 minuta u različite tjelesne aktivnosti. Djeca i mladi od 5 do 17 godina bi trebali sudjelovati u tjelesnim aktivnostima umjerenog do visokog intenziteta najmanje 60 minuta dnevno, a osobe starije od 18 godina bi trebale prikupiti najmanje 150-300 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75-150 minuta aktivnosti visokog intenziteta tjedno.
Podaci za osmogodišnjake su dobiveni iz istraživanja Europska inicijativa praćenja debljine u djece 2021./2022., Hrvatska (CroCOSI), podaci za adolescente su dobiveni iz Istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika (HBSC) provedenog u školskoj godini 2017./2018., a oni za odrasle i starije su dobiveni iz Europske zdravstvene ankete (EHIS) provedene 2019. godine.
Kao primjeri dobre prakse u području zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti uvrštene su aktivnosti iz Nacionalnog programa „Živjeti zdravo“ („Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece“, „Hodanjem do zdravlja“, „Volonteri u parku“). Također, istaknuta je i uloga savjetovališta za pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost koja djeluju u sklopu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i u 13 županijskih zavoda za javno zdravstvo.